Lomovi i uvjeti jamstva

 1.      Naprezanje na savijanje

 2.      Naprezanje na tlak

 3.      Naprezanje na smik (lom)

 4.      Naprezanje na uvijanje (torziju)

 5.      Naprezanje na vlak

Oblik puknuća

Razlog loma

Pojašnjenje

Jamstvo

Greška pri termičkoj obradi

Ako puknuće nastane 2-3 dana nakon ugradnje novog alata, problem je u termičkoj obradi. Ako puknuće nastane 2-3 mjeseca nakon ugradnje novog alata, potrebno je pregledati čekić.

Priznaje se

1 – Greška pri termičkoj obradi

2 – Greška rukovaoca

1 – Ukoliko do puknuća dođe unutar maks. tjedan dana od ugradnje novog alata, radi se o problemu termičke obrade.

2 – Ako do puknuća dođe nakon tjedan dana od ugradnje novog alata i ako su vidljive duboke brazde na alatu u području čahura, puknuće nastaje zbog velikog broja udaraca u prazno ili zbog nepravilno podešenog protoka ulja na bageru.

1 – Priznaje se

2 – Odbija se

Greška pri termičkoj obradi

Obično nastaje već nakon 2-3 dana od ugradnje novog alata.

Priznaje se

Greška u strukturi materijala

Obično nastaje već nakon 2-3 dana od ugradnje novog alata.

Priznaje se

Greška rukovaoca

Vidljiva oštećenja u radnom dijelu čahura i osigurača alata nastala uslijed prevelike istrošenosti čahura.

Odbija se

Greška rukovaoca

Puknuće alata u vanjskom dijelu nastalo uslijed prevelikog savijanja.

Odbija se

Greška rukovaoca

Utični alat se koristio kao poluga uz preveliko naprezanje.

Odbija se

Greška rukovaoca

Utični alat se koristio kao poluga uz preveliko naprezanje.

Odbija se

Pogrešan odabir alata

Utični alat namijenjen za mekše materijale korišten pri radu sa tvrdim materijalima

Odbija se

Pogrešan način rada

Zatupljenje vrha utičnog alata („gljiva“) nastaje ako se predugo radi na istom mjestu uslijed čega dolazi do pregrijavanja i omekšavanja vrha alata.

Odbija se

Lom uslijed savijanja

Ukoliko se čekić koristi kao riper, prilikom prodiranja alata u materijal istovremeno se čekić povlači u bilo koju stranu, pojavljuju se velika bočna naprezanja koja nastoje saviti alat dok je čekić u nepravilnom položaju – alat je ukošen, tj. nije poravnat sa osi čekića – kažemo da se alat koristi kao poluga. Obično se pojavljuje mala početna pukotina koja se širi u smjeru djelovanja poluge poprečnim presjekom alata i završava sa udubinom u obliku usne.

Lom uslijed vibracija

Ovi lomovi nastaju nepoželjnom kombinacijom tlačnih naprezanja i naprezanja na smik. Ovi lomovi obično nastaju pojavom početne pukotine koja se kružno širi poprečno u materijal alata i nakon loma prepoznatljiva je kao glatka površina. Širenjem ovih naprezanja alat postaje sve osjetljiviji na naprezanja uslijed savijanja te u kritičnom trenutku za materijal dolazi do naglog loma. Ostatak presjeka sitno zrnate je strukture karakteristične za lom uslijed prekomjernog savijanja.

Lom uslijed uvijanja/torzije

Pojavljuje se na poprečnim dlijetima ukoliko dlijeto „pronađe“ prirodnu žilu u stijeni koju „linijom manjeg otpora“ slijedi odnosno uvija se u smjeru žile. Nastaju velika torziona naprezanja koja mogu dovesti do ovakvih oblika puknuća.

Posljedice udaraca u prazno

Oštećenja na predjelu osigurača alata (držača)

Ovakva oštećenja nastaju kod prevelikog broja udaraca u prazno. Udarci u prazno nastaju gubitkom čvrste podloge prilikom udarca alata – najčešće lomljenjem tanjih komada materijala prilikom čega alat, pri još uvijek velikoj udarnoj energiji, nastavi udarac u prazno. Ovo se događa i klizanjem alata sa čvrste podloge. Udarna energija se u ovakvim slučajevima prenosi na držače alata umjesto na materijal koji se lomi.

Ova naprezanja se također prenose i na cijeli čekić ali i na bager. Oštećenja koja nastaju na „vratu“ alata u području držača mogu prouzročiti kidanje komadića alata koji nadalje mogu dospijeti do dijela između alata i klipa i prouzročiti ozbiljna oštećenja klipa.

Oštećenja alata u području čahura

Brazde, utori koji nastaju na utičnom alatu u dijelu u kojem dolazi do dodira sa vodećim čahurama gotovo je nemoguće izbjeći. Čak i sa pravilnim podmazivanjem može doći do direktnog dodira alata i čahure (dodira dva čelika pri gibanju) pri čemu se, lokalno, razvijaju vrlo visoke temperature i do 1000°C. Na tako malim površinama, u trenutku kada klip ide u gornji položaj a alat se zaustavlja, dolazi do mikro zavarivanja. U slijedećem udaru klipa u alat ovi se zavareni dijelovi alata i čahure kidaju tvoreći karakteristične rupice i brazde. Naravno, pri izostanku podmazivanja ili pri korištenju neadekvatne masti za podmazivanje, ova je pojava učestala i intenzivna.

Stoga je pravilno podmazivanje od iznimne važnosti za čuvanje alata i čahura. Savjet: Podignite čekić tako da alat slobodno visi iz čekića. Alat će se tada spustiti i trebao bi biti vidljiv tanak film masti na dijelu alata koji izlazi iz čekića. Ako ovog filma nema, pojačajte podmazivanje. Ako mast cijedi niz alat treba smanjiti podmazivanje. Ako mast cijedi u tekućem stanju znak je da koristite pogrešnu mast. Uvijek koristite mast za podmazivanje utičnih alata hidrauličnih čekića ! (engl. Chisel Paste, njem. Meißelpaste)

Lom uslijed greške u materijalu

Tipični lomovi koji nastaju uslijed skrivene mane u materijalu nastaju negdje u unutrašnjosti materijala. Sile naprezanja koje se šire u materijalu nailaze na nečistoću ili sitnu promjenu strukture materijala oko koje nastaje povećana koncentracija naprezanja. Iz tog žarišta koncentracija naprezanja/silnica širi se u koncentričnim krugovima prema vanjskom dijelu alata. U kritičnom trenutku dolazi do loma alata. Površina presjeka oko inicijalne nečistoće je glatke površine dok je ostatak površine presjeka u trenutku loma sitno zrnate strukture.